Četiri pretjecanja nakon prvog kruga. Manje nego u Monacu. I utrka koja je umjesto obećanog spektakla u Madridu ponudila dugačku procesiju. Prva Formula 1 utrka na Madringu trebala je biti velika premijera nove generacije staza, ali je nakon 57 krugova ostalo mnogo više pitanja nego oduševljenja. Kimi Antonelli je upisao historijsku pobjedu, ali glavna tema nije bio pobjednik, nego staza na kojoj je bilo gotovo nemoguće napasti bolid ispred sebe.
Još prije utrke bilo je jasno da vozači nisu uvjereni u konfiguraciju. Max Verstappen je nakon kvalifikacija otvoreno rekao da još uvijek pokušava pronaći zavoj u kojem je moguće pretjecati, a kada je upitan šta bi trebalo promijeniti, uz osmijeh je poručio da bi, kada bi mu dali mapu staze, on to riješio. Nizozemac je posebno kritikovao zone kočenja u kojima vozač mora istovremeno kočiti i skretati, jer se tako praktično gubi mogućnost da bolid postavi pored rivala.
A utrka je potvrdila upravo ono čega su se vozači pribojavali. Nakon prvog kruga na stazi su zabilježena samo četiri pretjecanja na live prijenosu, dok je i Monaco, koji godinama nosi reputaciju staze na kojoj je preticanje gotovo nemoguće, imao deset. To je posebno neugodno za potpuno novu stazu koja je predstavljena kao jedan od velikih projekata Formule 1. Najzanimljiviji potezi bili su Verstappenovo pretjecanje Antonellija u prvom krugu i Lawsonov napad na Colapinta, dok je ostatak utrke uglavnom zavisio od strategije, guma i pozicije na stazi.
Najbolji dokaz koliko je Madring problematičan stigao je u samoj završnici. Lando Norris je nakon pogrešno tempiranog Virtual Safety Cara pao u poretku, ali je imao tempo kojim je mogao napasti vodeće. Problem je bio što je čak i brži Norris vrlo teško mogao proći Verstappena. Kada se približio Red Bullu, Verstappen je jednostavno zauzeo sredinu staze i zatvorio sve realne prolaze. Norris je tako imao brži bolid, ali nije imao prostor koji bi tu prednost pretvorio u pretjecanje.
Norris je nakon utrke otišao još dalje od kritike i jasno poručio da Madringu trebaju promjene. Posebno je izdvojio zavoje 18 i 19, za koje smatra da ne donose dovoljno utrkivanja i da bi njihovim uklanjanjem mogla biti napravljena duža ravna dionica. I drugi vozači bili su nezadovoljni. Gabriel Bortoleto je čak rekao da je tokom utrke gotovo zaspao, dok su se među vozačima i ekipama već otvoreno vodile rasprave o tome kako konfiguraciju popraviti prije naredne posjete Madringu.
I tu dolazimo do šireg problema Formule 1. Sport posljednjih godina sve više dobija nove destinacije, moderne objekte i atraktivne gradske kulise, ali kalendar istovremeno ostaje bez dijela staza koje su napravile historiju ovog sporta. Hockenheimring, Nürburgring i Algarve nisu dio aktuelnog F1 kalendara, dok je Spa-Francorchamps i dalje tu, ali je činjenica da se svaka nova staza danas mora opravdati ne samo infrastrukturom, publikom i spektakularnim izgledom, nego prije svega kvalitetom utrkivanja.
Madring pritom nije potpuni promašaj kao trkačka staza. Za kvalifikacije je bio izuzetno zahtjevan, ima promjene nadmorske visine, brze i slijepe zavoje, a La Monumental je jedan od najneobičnijih dijelova aktuelnog F1 kalendara. Problem je što dobra staza za jedan brzi krug ne mora automatski biti dobra staza za utrku. Madring je to pokazao na najbrutalniji mogući način: Norris je osvojio pole nakon fantastičnog kruga, ali u nedjelju gotovo da nije imao gdje iskoristiti brzinu svog McLarena.
Zato je možda prerano Madring proglasiti potpunim promašajem, ali nema razloga ni zatvarati oči pred očiglednim problemom. Organizatori već razgovaraju o promjenama za 2027. godinu, a Mercedesov Toto Wolff potvrdio je da su ljudi koji vode stazu otvoreni za prijedloge. Ako se izmijene ključne zone kočenja, otvore novi pravci za napad i omogući vozačima da uđu jedan pored drugog, Madring bi mogao dobiti drugu šansu. Ako ne, Madrid bi mogao postati još jedan primjer kako se od sjajne ideje i velikog ulaganja dobije staza koja izgleda spektakularno na televiziji, ali na kojoj je utrka sve samo ne spektakularna.
K.C.
