Odluka Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) da početkom jula privremeno ukine suspenziju Ruskom olimpijskom komitetu (ROK) ponovo je otvorila jedno od najosjetljivijih pitanja u svjetskom sportu gdje završava politika, a gdje počinje olimpijski pokret. Iako je riječ o administrativnoj odluci, njene posljedice mogle bi imati veliki utjecaj na put Rusije prema Olimpijskim igrama u Los Angelesu 2028. godine.
Priča, međutim, nije počela ovog mjeseca.
Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, MOK je preporučio svim međunarodnim sportskim savezima da suspenduju ruske i bjeloruske sportiste i reprezentacije iz međunarodnih takmičenja. U mjesecima koji su uslijedili većina olimpijskih sportova slijedila je tu preporuku, pa su ruski sportisti praktično nestali sa najvećih svjetskih takmičenja.
Godinu dana kasnije uslijedio je prvi zaokret. MOK je u januaru 2023. otvorio mogućnost da se pojedinim ruskim i bjeloruskim sportistima dozvoli nastup pod neutralnim statusom, bez zastave, himne i nacionalnih obilježja, uz uslov da nisu aktivno podržavali rat. Takva politika kasnije je primijenjena i na Olimpijskim igrama u Parizu, gdje su pojedini ruski sportisti nastupali kao neutralni takmičari.
Međutim, u oktobru iste godine uslijedila je nova eskalacija.
MOK je suspendovao Ruski olimpijski komitet nakon što je njegova skupština prihvatila regionalne sportske organizacije iz Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporiške oblasti, teritorija koje međunarodna zajednica i dalje smatra dijelom Ukrajine. U Lausannei su taj potez ocijenili direktnim kršenjem Olimpijske povelje i teritorijalnog integriteta Ukrajinskog olimpijskog komiteta.
Rusija je pokušala osporiti odluku pred Sudom za sportsku arbitražu (CAS), ali je žalba odbijena, čime je potvrđena zakonitost suspenzije.
Šta se onda promijenilo?
Početkom jula ove godine Ruski olimpijski komitet uklonio je iz svog članstva sportske organizacije sa okupiranih ukrajinskih teritorija. Nakon pravne analize MOK je zaključio da je nestao razlog zbog kojeg je suspenzija uvedena te je odlučio vratiti članstvo ROK-u, ali isključivo na privremenoj osnovi.
Važno je naglasiti da to ne znači potpuni povratak Rusije u olimpijski sport.
MOK nije ukinuo sve sankcije. Ruski državni zvaničnici i dalje neće biti pozivani na olimpijske događaje, Rusiji još nije vraćeno pravo organizacije olimpijskih manifestacija, niti je donesena odluka o nastupu pod nacionalnom zastavom i himnom na Olimpijskim igrama 2028. godine. Mnogi međunarodni savezi, poput World Athleticsa, već su poručili da će zadržati vlastite zabrane bez obzira na odluku MOK-a.
Upravo zato odluka nije naišla na jednoglasno odobravanje.
Devet država Evropske unije Estonija, Danska, Finska, Latvija, Litvanija, Nizozemska, Poljska, Rumunija i Švedska zatražile su od Evropske komisije da obustavi finansiranje međunarodnih sportskih organizacija koje omogućavaju povratak ruskih i bjeloruskih sportista. Njihov stav je da se sport ne može odvojiti od posljedica rata u Ukrajini te da bi povratak Rusije poslao pogrešnu poruku međunarodnoj zajednici.
S druge strane, u MOK-u naglašavaju kako olimpijski pokret mora pronaći ravnotežu između poštivanja međunarodnog prava i zaštite prava individualnih sportista, koji ne bi trebali snositi posljedice političkih odluka svojih država. Upravo na tom principu zasniva se politika neutralnih sportista koju MOK razvija još od 2023. godine.
Iako je administrativna prepreka sada uklonjena, pred Rusijom i dalje stoji dug put do potpunog povratka na olimpijsku scenu. Konačne odluke o zastavi, himni, ekipnim nastupima i statusu ruskih reprezentacija za Los Angeles 2028 tek trebaju biti donesene, a jasno je da će one zavisiti ne samo od sportskih, nego i od političkih okolnosti u godinama koje dolaze.
Redakcija Sportak.ba
